FOTO: DAVOR ROSTUHAR
Parkovi, rijeke i kanjoni

PARK PRIRODE VELEBIT

Velebit je najduža hrvatska planina. Cijelom dužinom od 150 kilometara Velebit, zajedno s dva nacionalna parka i nizom manjih posebno zaštićenih područja, zaštićen je kao park prirode. S preko 2.000 četvornih kilometara površine, Park prirode Velebit najveće je zaštićeno područje Hrvatske. Ta veličanstvena planina ima dva lica, surovu golet na primorskoj i nepregledne šume na kontinentalnoj strani. Područje obiluje prirodnim vrijednostima, kao što su neobične formacije stijena, divlji kanjoni, duboke jame i spilje te je posebno bogato endemskim vrstama biljaka i životinja. Zbog posebne prirodne vrijednosti, UNESCO je 1978. godine planinu Velebit uvrstio u međunarodnu mrežu rezervata biosfere – MAB.

PARK PRIRODE VRANSKO JEZERO

Park prirode Vransko jezero predstavlja jedinstveno močvarno područje u hrvatskom priobalju. Najveću vrijednost sa stanovišta biološke raznolikosti daju mu prostrani trščaci i uski pojas poplavnih travnjaka, koji se prostiru na području ornitološkog rezervata, a važna su staništa za ptice. Zabilježeno je ukupno 234 vrsta ptica, od čega se 102 vrste gnijezde na području parka. Ovo je područje od međunarodne važnosti kao odmorište i hranilište ptica selica. Prema nekim procjenama, u parku za jesenje selidbe svakodnevno boravi 20.000 ptica selica, a ponekad ova brojka naraste čak i do 400.000.

 

KANAL SV. ANTE

Zadivljujući krajolik kanala sv. Ante zaštićen je od 1974. godine, a obuhvaća područje od šibenskog mosta do mletačke tvrđave sv. Nikole te pripadajuće okolno more. Nitko još nije prošao kanalom sv. Ante a da nije ostao zapanjen ovim rijetko viđenim prirodnim ljepotama. Kanal je dug nešto preko 2000 m, širok 220 m i dubok 40 m. U povijesti je kanal imao stratešku važnost - željezni lanac povezivao je jednu stranu tjesnaca s drugom kako bi neprijateljskim brodovima spriječio ulaz u veliku luku Škar.

 

UŠĆE KRKE

Značajni krajobraz rijeke Krke od Skradinskog mosta do njezina ušća zaštićen je od rujna 1968. godine. Posebno vrijedni dijelovi ovog prostora su grad Skradin, Prokljansko jezero (drugo po veličini jezero u Hrvatskoj s površinom od 11,5 km2) i kanal sv. Josipa, na koji se nadovezuje Šibenski zaljev. Lokalitet je tipična potopljena riječna dolina, tako da se ljudi često pitaju gdje se stvarno nalazi ušće rijeke Krke, a odgovori se kreću u rasponu od Skradina do tvrđave sv. Nikole, ali zapravo ovo cjelokupno područje tvori ušće.

KRKA UZVODNO

Uzvodno od granica nacionalnog parka rijeka Krka djelomično teče kroz kanjon, a djelomično kroz nizine, dok su različiti tipovi reljefa stvorili zanimljive geomorfološkog oblike unutar ovog zaštićenog krajolika. Krka izvire podno slapa Topoljski buk i do Nacionalnog parka Krka ima tok u duljini od 10 km. Na tom joj se putu pridružuju brojne pritoke. Posebno treba istaknuti meandriranje Krke u nizinskom dijelu toka, koje je iznimno rijetko u krškim reljefima.

RIJEKA KRČIĆ

Rijeka Krčić zaštićena je od 1964. godine i zajedno s rijekom Krkom čini jedinstven hidrografski sustav. U dužini od oko 10 km, od vrela do slapa Topoljski buk (ušća u Krku), Krčić se ističe dubokim i slikovitim kanjonom. Uz njezin tok, od izvora rijeke Krke, proteže se lijepa biciklistička staza duga 15 km. Ta je staza napravljena još za vrijeme dok je Napoleon vladao ovim područjem, a rekonstruirana je u doba Austro-Ugarske Monarhije. Staza se proteže kroz pitoreskni krajolik kanjona, uz tok ove krške ljepotice, koja presušuje tijekom ljeta te stvara predivne sedrene staze.

KANJON RIJEKE ČIKOLE

Pitoreskni kanjon rijeke Čikole, najveće pritoke rijeke Krke, zaštićen je kao značajan krajobraz od 1965. godine. Ovaj veličanstveni kanjon mjestimično je dubok i do 170 m, a lokalitet je i izniman geomorfološki i hidrološki fenomen krškog krajobraza. Ovaj je lokalitet iznimno važan jer su u njegovim špiljama pronađeni tragovi ljudske prisutnosti iz doba paleolitika (oko 18.000 godina pr. n. e.). Flora i fauna kanjona sadrže 298 vrsta biljaka, 4 vrste riba, 4 vrste vodozemaca i 22 vrste sisavaca, od kojih su najbrojniji šišmiši.