Izleti i obilasci

PHOTO: DAVOR ROSTUHAR

ZATON

Zaton je šarmantno, mirno mjesto smješteno u istoimenoj uvali, na krajnjem sjeverozapadnom kraju Šibenskog zaljeva kojim protječe rijeka Krka. Nastao je u 15. stoljeću, ali su u blizini današnjeg naselja pronađeni ostatci starog groblja iz 6. st. pr. n. e. Stanovnici se tradicionalno bave ovčarstvom i ribarstvom, a u novije vrijeme turizmom i trgovinom. Živopisna pomorska ruta između Šibenika i Zatona poznata je veslačka staza, pogodna za nacionalna i međunarodna natjecanja i zimske treninge pa tako mnogi svjetski timovi dolaze i ovdje održavaju treninge zahvaljujući povoljnim klimatskim uvjetima.

OTOK KRAPANJ

Smješten samo 400 metara od obližnjeg kopna, otok Krapanj skladna je i vrijedna prirodna i urbanistička cjelina. Najmanji je naseljeni otok na Jadranu, površine samo 36 km2. Istovremeno je i najniži otok na Jadranu s prosječnom nadmorskom visinom od 1,5 m. Poznat je i kao otok spužvi zbog toga što se njegovi stanovnici tradicionalno bave preradom morskih spužvi još od 18. stoljeća. Pisana povijest otoka započinje u 15. st., kada je plemić iz Šibenika otkupio nenaseljeni otok od crkve te ga darovao bosanskim franjevcima. Franjevci su netom nakon toga započeli izgradnju samostana i crkve, ali su ih nakon deset godina zamijenili fratri provincije Sv. Jerolima koji i danas žive na otoku. U njihovom se samostanu čuvaju izlošci velike kulturne vrijednosti koji su pod zaštitom države, kao i većina otoka.

BETINA

Betina je živopisno turističko mjesto na otoku Murteru, poznato po svojim plažama, bogatim lovištima ribe i kvalitetnoj brodogradnji. Smjestila se na poluotoku, 7 km od mosta u Tisnom, poveznici otoka s kopnom. Ime mjesta potječe od keltske riječi bet (usta), što odgovara izgledu i položaju Betinskog zaljeva. Župna crkva sv. Frane iz 17. stoljeća, koja je nekoliko puta proširivana, dominira selom koje je gotovo spojeno sa susjednim Murterom. Stanovnici Betine uvijek su bili vezani uz more, što je omogućilo razvoj ribarstva i brodogradnje, posebno gradnje prvoklasnih sportskih i ribarskih brodova. Betinjani su i poznati vinogradari, maslinari i povrtlari.

VRELA CETINE

Lokalitet Vrela Cetine s površinom od 29,81 ha zaštićen je kao krajolik od posebnog značaja od 1972. godine. Sadrži niz krških vrela, s tri glavna koja se nalaze podno Dinare. Vrela privlače pozornost svojom izrazitom bistrinom, modrozelenom bojom i dubinom, a jedno od njih (Veliko vrilo) potopljeni je speleološki objekt od preko 150 m dubine. Nedaleko od vrela nalazi se najstarija starohrvatska crkva u Hrvatskoj, crkva sv. Spasa. Crkva i zvonik predromaničkog su stila, izgrađeni u 9. stoljeću. Uz crkvu se nalazi i groblje sa stećcima koji datiraju iz 14. stoljeća.

ŠIBENSKA GRADSKA VIJEĆNICA

Gradska vijećnica vrlo je skladna i prozračna renesansna građevina podignuta između 1533. i 1546. godine, a smještena je na srednjovjekovnom središnjem gradskom trgu (plathea communis). Prizemlje obuhvaća klaustar (s arkadama), odakle se prilazilo negdašnjim uredima komunalne uprave. U prosincu 1943. prilikom savezničkog zračnog bombardiranja Vijećnica je bila potpuno razorena. Nakon rata restaurirana je u izvornom obliku i izgledu, a unutrašnjost je prostorno organizirana i opremljena u skladu s potrebama nove funkcije.

ČETIRI BUNARA

Zbog brojnih vojnih opsada i sušnih razdoblja, a sukladno željama i naredbi stanovnika Šibenika, u srednjem je vijeku izgrađena javna gradska cisterna Četiri bunara. Ugovor o gradnji vodoopskrbnog centra između šibenske općine i majstora Jakova Coterra sklopljen je 10. siječnja 1446. godine. Nadzor nad gradnjom povjeren je Jurju Dalmatincu, poznatom arhitektu, graditelju i kiparu. Ovaj je povijesni lokalitet danas obnovljen i koristi se kao gradska pozornica za održavanje brojnih manifestacija. Terasa s bunarima popločana je crvenom opekom u obliku riblje kosti, kao što je to nekoć izgledalo.

KNEŽEVA PALAČA

Kneževa palača smještena je na obali u staroj gradskoj jezgri Šibenika. Sačuvana su samo dva krila ovog povijesnog zdanja, koja su obnovljena i prilagođena potrebama Muzeja grada Šibenika. Nekoć je bila sjedište gradskog kneza, najvišeg predstavnika mletačke vlasti u komuni. Gotički prolaz s gradskim vratima prolazi središtem prizemlja iznad kojeg se nalazi gradski grb s likom sv. Mihovila (zaštitnika Šibenika). Zapadno krilo palače okrenuto je prema sakristiji i apsidi katedrale.

SREDNJOVJEKOVNI SAMOSTANSKI VRT SV. LOVRE

Srednjovjekovni samostanski mediteranski vrt sv. Lovre obnovljen je i otvoren 2007. godine, nakon što je gotovo stotinu godina bio zaboravljen. Projekt obnove vodio je poznati hrvatski parkovni arhitekt, Dragutin Kiš, dobitnik milenijske nagrade Flora u Japanu 2000. godine. Ovaj je vrt rijetka znamenitost jer predstavlja jedini samostanski vrt takve vrste u Hrvatskoj koji slijedi poznatu srednjovjekovnu shemu: križna staza, u središtu mali zdenac, jednostavno parterno uređenje obrubljeno šimširom i prekrasnim, starinskim mirišljavim ružama. U četiri polja je zasađeno ljekovito i začinsko bilje, a posebno mjesto pripada umjetničkoj zbirci majčine dušice s prekrasnim crvenkastim, ljubičastim, sivkastim, svijetlozelenim i tamnozelenim bojama lišća. Još jedna znamenitost vrta su kapari posađeni u šupljinama u zidu, a lokalna legenda kaže da je kapare u Šibenik donio poznati graditelj Juraj Dalmatinac.

Published
October 05, 2017
Share