Tradicija i folklor

PHOTO: MIRANDA TRKLJA

DINARSKO-JADRANSKI SPOJ

Iako ova regija pokriva relativno malo zemljopisno područje, vrlo je bogata folklorom i svako je njezino mjesto specifično. Ipak, cjelokupno se tradicijsko nasljeđe može podijeliti na dva glavna topografska tipa: jadranski i dinarski. Iako pokazuju međusoban utjecaj, vidljive su razlike između urbanog (jadranskog) i ruralnog (dinarskog) folklora lokalnog stanovništva. Jadranski folklor obuhvaća grad Šibenik, veći dio obalnih naselja i naselja na otocima, dok dinarskom folkloru pripadaju naselja u zaleđu i neka naselja uz obalu nastala migracijom iz zaleđa. Ove razlike, a i specifičnosti svakog naselja, čine veliko bogatstvo folklornog izraza regije u cjelini.

LOKALNI PLESOVI

Svakako treba spomenuti staro šibensko kolo, tradicionalni ples stanovnika Šibenika, stoga što ga neki povjesničari i kroničari smatraju ranokršćanskim tradicionalnim plesom koji je temelj svim takvim plesovima u ovom kraju, a i šire. Ples je obnovljen zahvaljujući KU "Šibenske šuštine". Osobito je zanimljiv način plesanja i držanje ruku u visini ramena koje se spuštaju i podižu u ritmu glazbe, poput vrlo laganih pokreta veslanja prema naprijed. Valja spomenuti i hrvatsku promenadu, tradicionalni ples od 5 dijelova i 15 figura, koji je prvo nastao kao ples raznih nacionalnih udruga krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Promenada se plesala u gradu Šibeniku, u većini mjesta na obali i otocima te se čak proširila i u neka primorska mjesta u Zadarskoj županiji.

LOKALNE PJESME

Na otocima ovoga kraja sačuvani su stari lirski napjevi koje su pjevale uglavnom žene u tradicionalnim baladama. U zaleđu su pak karakteristične glasne ojkalice. Cijeli ovaj kraj, osobito grad Šibenik, poznat je po muškim a cappella skupinama – klapama. Šibenčani su, osobito stanovnici gradskog naselja Dolac, poznati kao jedni od najboljih pjevača u Dalmaciji. Postoji čak i stih jedne stare balade koja govori o mjestima na obali i otocima Dalmacije koji kaže: "Ni pivača do Dolačanina..."

NARODNA NOŠNJA

Narodna nošnja ovog kraja vrijedna je divljenja. Ma koliko se trudili, nećete naći istu nošnju u dva susjedna mjesta. Karakteristika ženske narodne nošnje od Primoštena do Tribunja je suknja na poramenice, dok mjesta na otoku Murteru i Pirovcu nose suknje na oplećak. Tradicionalna nošnja žena u zaleđu je bijela tkana oprava u kojoj je spojena suknja i košulja te tkana raznobojna pregača. Muškarci u primorju i na otocima također nose svilene pojaseva, dok su pojasevi u zaleđu pleteni ili tkani vunom. Jedan od najprepoznatljivijih dijelova narodne nošnje svakako je karakteristična crvena kapa koju muškarci ovog područja ponosno nose od srednjeg vijeka. Drugi je nezaobilazni dio muške nošnje šibenski botun, vrlo lijepi ures od srebrnog filigrana, za zakopčavanje muškog vezenog prsluka (krožeta), a motiv šibenskog botuna može se naći i u ženskom nakitu, kao i crveni zlarinski koralj.

Published
October 05, 2017
Share